Duunde - Format potaasiyom ɓurɗo mawnude: Hoodere fof - Hoodere kemikal fuuling gollorɗe ceertuɗe
Fannuuji kuutoragol mawɗi
E nder petroŋ e gaas, potaasiyom ko jaambaaro tigi rigi. Ko huunde tiiɗnde e nder ndiyam ɓuuɓɗam. So ɗum ɓeydaama e loopal ɓuuɓngal, ina waɗa ko wayi no waylowaylo densité. E nder vursugol luggiɗngol - ɓulli, ɗo tolnooji toowɗi e ngonkaaji geɗe leydi caɗtuɗi ɓuri heewde, jogaade njuuteendi loope potndi ina teskaa. Format potaasiyom men ina wallita e haɗde ɓuuɓri e waɗde ɓuuɓri ɓuuɓri ndii ina heddii e darnde mum. Yanti heen, ina jogii mborosaaji moƴƴi - sifaaji haɗooji, reende kaɓirɗe ɓuuɓɗe caɗtuɗe e nokkuuji ɓuuɓɗi ɓuuɓɗi ɗii. Ɗum firti ko kaɓirɗe ina pamɗi, waktuuji ina pamɗi, haa jooni, ko ɓuri moƴƴude e ƴellitaare petroŋ e gaas.
Industry de - icing kadi ina tuugii no feewi e Format men Potaasiyom ɓurɗo mawnude e winndere ndee. E nder diiwanuuji ɗo ndunngu tiiɗi, laabi, laabi diwooje, e saraaji ina mbaawi wonde bonɗi sabu ƴiye e nees. De - iceruuji baɗɗi formaat potaasiyom ko mbayliigu pijirlooji. Ina wayi no de - iceruuji gaadanteeji baawɗi bonnude beton, leɗɗe, e mbaydiiji njamndi, formaat men potaasiyom ina moƴƴi e weeyo. Ina ɓuuɓna geec no feewi e nguleeki tokoosi, ina usta baasal aksidaaji. Aeroportuuji ina mbaawi jogaade laabi diwooje laaɓtuɗi ngam ƴellitde e jippaade, tawa kadi ko municipaalitee ina mbaawi jogaade kisal hoɗɓe e mum en e laabi ɓuuɓɗi.
To bannge ndema, potaasiyom ina jogii darnde mum keeriinde. Ina waɗi potaasiyom - ɓuuɓri keewndi. Potasiyom ko huunde himmunde wonande leɗɗe, ina wallita e ƴellitaare ɗaɗi tiiɗɗi, ina ɓeyda reentaade ñawuuji, ina ɓeyda kadi mbaydi ɓiɓɓe. So en kuutoriima mbaydiiji men baɗɗi potaasiyom, remooɓe ina mbaawi ɓeydude ngalu e peewnugol geɗe celluɗe, ɓurɗe waawde yeeyde. So tawii ko ndema njulaagu mawka walla ndema tokoosa, formaat men potaasiyom ina rokka feere koolkisaande ngam heblude haajuuji potaasiyom leɗɗe.
E nder peewnugol kemikal, potaasiyom men ko huunde teskinnde. Ina huutoree e sintesis kemikaaji keertiiɗi ceertuɗi. Yeru, ina jeyaa e peewnugol won e sifaaji polimeruuji e kemikaaji laaɓtuɗi. Sifaa mum kemikal keeriiɗo ina addana ɗum sosde geɗe toowɗe baawɗe huutoreede, jogiiɗe sifaaji keertiiɗi, ko wayi no ɓeydagol nguleeki walla ɓeydagol ɓuuɓri. Pewnitooɓe kemikal ina mbaawi tuugnaade e formaat men potaasiyom ngam ƴellitde geɗe kese baawɗe yahdude e ɗaɓɓaande luumo nde ina ɓeydoo yaajde.
Sifaaaji
| Innde geɗel ngel | Formaat potaasiyom | |||||||||
| Foormula kemikal | HKUOK | |||||||||
| Teddeendi Molekul | 84,12 g/mol | |||||||||
| Wonde | ndiyam laaɓɗam ɗam alaa colour | |||||||||
| Toɓɓere Fuɗnaange | 165 haa 168°C | |||||||||
| Mofturde | 1,91 g/sm3 | |||||||||
| CAS ALAA | 590 haa 29 haa 4 | |||||||||
| Kod HS | 29151300 | |||||||||
| EINEKS NO | 209 haa 677 haa 9 | |||||||||
| Batakewol | Huutortee ko e njulaagu petroŋ, de - icing, e nder gollorɗe kemikal | |||||||||
Lefol ƴeewndo kalite
| Innde geɗel ngel | Formaat potaasiyom | ||||||
| KUJE | TEDDERE TOƁƊERE (%) | TEDDERE FOOTDE (%) | |||||
| Wonde | ndiyam laaɓɗam ɗam alaa colour | ndiyam laaɓɗam ɗam alaa colour | |||||
| Fooyre, %,≥ | 75,0 | 75,17 | |||||
| K2CO3 %, ≤ | 1.5 | 0,13 | |||||
| KCL,%,≤ | 0,2 | 34ppm | |||||
| KOH,%,≤ | 0,5 | 0,5 | |||||
| Teddeendi keeriindi (g/cm3) ≥ 20°C | 1,57 | 1,573 | |||||
| Fe%,≤ | 10ppm | 0,29 | |||||
| Ko%≤ | 10ppm | NO Yiytaa | |||||
| Mg%,≤ | 10ppm | NO Yiytaa | |||||
| Na%,≤ | 0,5 | 0,26 | |||||
| PH(25'C) | 10+-1 | 10.17 | |||||
| Jaaynde (25'C) | 10NTU ko ɓuri heewde | 0,36 NTU | |||||
E tonngol
Men Global - Premier Potassium Formate ina pawee e nder laylayti toowɗi, ɗi ɓuuɓnataa ngam haɗde kala ko bonnata e nder desorɗe e yah-ngartaa. Kala battane ina waɗa jarribooji keewɗi ngam ƴeewde no moƴƴi, ina heen ƴeewndo laaɓal, ƴeewndo kemikal, e ƴeewndo golle. So tawii ko a sosiyetee petroŋ e gaas to Fuɗnaange hakkundeejo, ko a golloowo de - icing to Amerik worgo, ko a peewnoowo ndema to Amerik worgo, walla ko a peewnoowo kemikal to Asii, formaat men potaasiyom ko feere koolkisaande, keewnde fannuuji nde njiyloto-ɗaa. Ina rokka golle ɗe ngalaa ɗo kaaɗi, ina teskaa ina hawra e ina ɓura sarɗiiji mon keertiiɗi e nder dingiral.








